Re: Mike Masnick nudi nadu za glazbenu industriju (prezentacija na sajmu NARM)

eto.. čini se da mogućnost slanja mejlom žešće oživljava ovaj blog.. sad mi je u stvari problem da ovaj komenatar ne mogu poslati mejlom na moje journals at last.fm.. uf.. uf.. kad će to sve skupa biti interoperabilno… never mind..

i dalje komentari stižu sa http://glazba20.com/ ,a današnji post je baš dobar.. evo malog citata citata citata:
“Kad netko želi da mu kažemo što će zamijeniti novine, zapravo zahtijevaju da im se kaže da ne živimo u vremenu revolucije. Traže da im se kaže da se stari sustav neće raspasti prije nego li ga novi zamijeni. Žele čuti da stari socijalni ugovori nisu u opasnosti, da će centralne institucije ostati sačuvane, da će nove metode širenja informacija prethodnu praksu poboljšati, a ne prekinuti. Žele da im se laže. Sve je manje i manje ljudi spremno izreći takve laži.”

fala dusu i na trudu pri prevođenju 😉

Sent to you by marcell via Google Reader:

By: marcell mars

via Comments on: Mike Masnick nudi nadu za glazbenu industriju (prezentacija na sajmu NARM) by marcell mars on 6/23/09

super je kako gubitnici pronalaze razloge da umanje uspjeh pobjednika.. kao ne valja im strategija jer su oni otprije poznati.. pa da! to upravo i *je* poanta…

oni koji su poznati i uspješni znaju iskoristiti priliku i prilagoditi se novonastaloj konstelaciji… bezbroj je onih koji su poznati i ne snalaze se, gube, čmrlje, cmizdre i čekaju da ih spasi grozna i pohlepna industrija, kao što su čekali i da ih neko ranije spasi od te groze i pohlepe….

pozicija s koje se ulazi u svijet u kojem reputacija i preporuka znači gotovo sve je jedan od najbitnijih parametara… nepoznatima je i dalje prvi korak da postanu poznati… nakon što se s te pozicije pomaknu u komercijalni uspjeh gubitnici će i dalje moć govorit kako je to zbog toga što su već bili “poznati” ;)

metkalfeov zakon kaže da je vrijednost telekomunikacijskih mreža proporcionalna broju korisnika [n(n-1)/2]. nije teško izračunati s kolikom prednosti kreću u digitalne mreže oni koji su reputaciju izgradili u svijetu van digitalnih mreža. ono što je pitanje za “poznate” je da li će oni to fakat i iskoristiti.

http://en.wikipedia.org/wiki/Metcalf%27s_law

Things you can do from here:

nesporazum kreće iz poimanja pojma vlasništva

Ovo je drugi post poslan iz Google Readera. Pogledao sam prvi post i zaključio da sam odustao od inzistiranja na mejlovima s čistim tekstom. Nedostaje mi da u Google Reader mejlu ubacim neku sličicu, a neda mi se isprobavati da li HTML uopće pomaže. Imam 37 godina i jako sam ostario. Prihvaćam poraz 🙂

Sent to you by marcell via Google Reader:

By: marcell mars

via Comments on: Odgovor američkog diskografskog udruženja RIAA na otvoreno pismo odvjetnika Charlesa Nessona by marcell mars on 6/1/09

mislim da cijeli nesporazum kreće iz poimanja pojma vlasništva. vlasništvo je *pravo*. o ograničavanju mogućnosti iskorištavanja nečijeg predmeta vlasništva brinu se vlasnici i (eventualno) država. to ograničavanje zahtjeva iskorištavanje raznih resursa.

u času kad ograničavanje zahtjeva veći ulog (u resursima) od koristi iskorištavanja predmeta vlasništva postoji nekoliko mogućih scenarija za vlasnike. jedan je da zatraže pomoć od države pozivajući se na svoje pravo. drugi je da odustanu od poslovnog modela i očekivanja zarade od vlasništva koje zahtjeva toliki ulog u resursima zaštite.

država ulaže resurse u zaštitu privatnog vlasništva. preko svakog pojedinačnog slučaja čuva jedan od temeljnih principa svog postojanja. ta cijena za državu/društvo može kao i u slučaju lošeg poslovanja biti previsoka s obzirom na društveni dobitak.

država najčešće odbija zaštiti pravo vlasništva u slučaju da skupina koja traži zaštitu nije dovoljno jaka da se predstavi kao univerzalni reprezent društva. u slučaju hrvatske države to mogu biti odbjegli srbi koji traže da im se vrate oduzeti stanovi za vrijeme njihovog izbivanja iz hrvatske ili na primjer crkva koja traži da joj se vrati ono što joj je oduzela država prethodnica. u slučajevima fizičkih objekata jasno je da oni koji iskorištavaju te objekte imaju ekskluzivitet nad iskorištavanjem.

u slučaju digitalnih objekata ne postoji ekskluzivitet nad iskorištavanjem. digitalni objekti u smislu konzumiranja su nepotrošivi. njihova vrijednost se može mjeriti u sasvim drugom registru.

ekskluzivno poznavanje sadržaja nekog digitalnog materijala može napraviti odlučujuću prednost u prevođenju znanja/poznavanja sadržaja u drugi medij (npr. prijenos znanja u prodizvodnju fizičkih objekata koje je moguće lako prodati).

kulturno-umjetnički digitalni sadržaji su manje iskoristivi u prevođenju u drugi medij i oni prije svega služe proizvodnji doživljaja i iniciranju komunikacije i socijalizacije upletenih u doživljavanje.

današnja društva imaju tendenciju prepoznavati znanje i kulturu kao visokopoželjnu društvenu vrijednost, no infrastruktura digitalnih mreža je u tolikoj mjeri revolucionarna za sve prijašnje modele zaštite prava vlasništva da pokušaj da se zaštiti vlasništvo na dosadašnji način iziskuje od društva previsoku cijenu. realizacija takve zaštite je komunikacijska infrastruktura koja ukida gotovo sve druge konstitutivne vrijednosti društva (npr. sloboda govora, pravo na privatnost i druga ljudska i građanska prava).

rezultat nesnalaženja države u reguliranju digitalnih mreža u sferi (pop)kulturnih proizvoda je šizofrenija u kojoj većina ljudi uživa u “kriminalu” potrošnje, a manjina dosada privilegiranih osjeća se izdanom. svi zajedno su najčešće svjesni svih dobrobiti poput dostupnosti znanja, djeljenju i proizvodnji novih znanja (npr. wikipedia).

moram priznati da ne suosjećam sa razbijanjem mita o zaslužnoj kreativnoj individui koja ovih dana pati jer je nitko (financijski) ne poštuje.

jedan od mogućih pogleda na problem devalvacije vrijednosti popularne glazbe je i u devalvaciji distinktivnog u glazbi. kroz stotinjak godina i nakon nekoliko ciklusa iz narativnog u apstraktno pitanje je da li možemo zadržati istu cijenu po jedinici sadržaja. a ako je to samo pitanje tržišnih dinamika neka crkne glazba, jebe mi se.

Things you can do from here:

iz reply_trackera mejlom u wordpress.com

Wordpress.com je ponudio mogućnost postanja mejlom. W00t!

S vremena na vrijeme uložim dovoljno truda u neke komentare na različitim forumima i blogovima da oni sasvim solidno mogu biti objavljeni na blogu. Copy/paste mi se uvijek činio prevelikom tlakom.

Reply_tracker je kategorija u koju ubacim RSS feedove (kad postoje) threadova diskusije i tako dobijem eventualne nastavke diskusija. Ovo je jedna od takvih diskusija.

Glazba2.0 je blog Zvonimira Dusa, uspješnog glazbenika, koji entuzijastično prihvaća mrežnu komunikacijsku infrastrukturu. To je, nažalost, još uvijek rijetkost unutar glazbene industrije. S vremena na vrijeme komentiram Dusove postove. Volim o tome diskutirati 😉

Sent to you by marcell via Google Reader:

By: marcell mars

via Comments on: Napster ponudio streaming + 5 MP3 downloada za 5$ by marcell mars on 5/20/09

> evo dolazi npr. novi software za iPhone s podrškom za Bluetooth P2P.
> Eto puta za novi internet, ovaj puta pravi, i uistinu demokratičan

peer2peer tehnologije poput torrenta su softverski sloj *iznad* TCP/IP-a (kojeg spominjem). one prije svega adresiraju optimiranje količine protoka informacija u mreži i to tako da logiku preusmjeravanja implementiraju na krajnjim točkama mreže a ne samo po routerima davatelja mrežnih usluga.

peer2peer tehnologije nisu superiorne TCP/IP-u one upravo žive na TCP/IP infrastrukturi. eksploziju prihvaćanja peer2peera su pokrenuli glupani iz filmske i glazbene industrije. to je bio odgovor razvijateljske zajednice na slabu točku koju je imao napster tako što je držao previše stvari na svojim serverima.

provjerio sam priču za iphone i bluetooth p2p jer mi je zvučalo čudno kakve veze ima bluetooth i peer2peer, a pri tom još i apple koji je najinteligentniji igrač doktrine mobilnih telekomunikacija ;) i kao što sam i očekivao to je samo marketinški buzzword trik gdje na kraju jedino što će se moć je spajati *samo* iphone da bi se igrale igre…

ono što je bitno veći pomak u optimiziranju mrežnog prometa je nešto što se zove mesh networking ili dinamično prilagođavanje i modificiranje *topologije* mreže… podršu za mesh networking ima recimo olpc…

no ono što se meni čini je da postoji velika opasnost da će prodaja buzzworda od strane applea i mobilnih telekomunikacija uspostaviti bitno zatvoreniju mrežu od ove koju imamo danas a kamoli mesh mreže…

možda i neće.. možda je trenutna masa ljudi koji mrežno komuniciraju dovoljno velika da nezaustavljivo ide u smjeru maksimalne optimizacije mrežnih potencijala.. možda.. u međuvremenu ja serem protiv mobitela, applea i mobilnih operatera ;)

> jer ovaj to nije obzirom da u osnovnoj ideji zamišljen kao mreža jakih
> servera što implicira ustanove ili tvrtke, a čim su tu ustanove i tvrtke, eto
> i društvenih nejednakosti.

ne bih se složio s ocjenom današnjeg interneta. arhitektura TCP/IP mreža *ne* implicira mrežu jakih servera ustanova ili tvrtki.. upravo suprotno.. to dokazuje i kreativni sloj iznad njega gdje se recimo pojavi torrent… količina servera velikih tvrtki i ustanova je posljedica tokova financijskih investicija, a ne mogućnosti koja proizlazi iz mrežne arhitekture…

društvene nejednakosti nisu posljedica arhitekture TCP/IP mreža. društvene nejednakosti prate arhitekturu odnosa moći (izvana) i na arhitekturi (TCP/IP) koja te odnose može promijeniti.

društvene nejednakosti su prije svega domena politike. lessig govori o četiri dinamike koje u tom smislu određuju nejednakosti na internetu: arhitektura mreže (softverski kod), tržište, zakonska regulativa i socijalne norme… socijalne norme i arhitektura mrežepokazuju da je društvo *na* internetu bitno dalje od društva *van* interneta… to ne znači da bi čak i takvo društvo na internetu bilo dovoljno dobro ;)

may the source be with you :P

Things you can do from here: