“Navodno” analitično

"Navodno" analitičnoAko postoji jedna poželjna vrlina za jednog overachievera, u svijetu koji puca u hiperkomuniciranju, onda je to brzina ovladavanja žargonom.

Neki dan sam dobio poziv da pričam za neku emisiju o Facebookovom izlasku na burzu i u svojoj neorganiziranosti sam pristao (imao sam osjećaj da sam to nekome već obećao i da sad samo trebam potvrdit, što je naravno bila čista uobrazilja). Ni na kraj pameti mi nije bilo da ću biti u društvu stručnjaka za zaštitu kapitala i finacijskih kolumnista časopisa Forbes, ekonomskih i burzvonih analitičara i brokera. Tim povodm sam unaprijeđen i u predavača na Studiju vladajuće klase na Jon fon Ajk akademiji, a Multimedijalni institut je dobio još jednu na listi misnomera, ovaj put: Net kulturni institut Mama.

U mejlu u kojem sam dobio pitanja ustanovio sam da sam se zajebo, ali nije bilo prilike za povlačenje. Poslušao sam emisiju. Ovladao sam žargonom.

Relativno je predvidljivo kako žargon postane frontend neke discipline u javnoj komunikaciji. Baš kao što je predvidljivo i kako isti postane omražen i promptno klasificiran pod prodavanje magle i “filozofiranje”. Poslovni modeli, prognoze, procjene, pokazatelji, fiskalna i monetarna politika, drugi zakon termodinamike, radna teorija vrijednosti, ekološki i trošak socijalne reprodukcije…

Ono što mi je zanimljivo u cijeloj ovoj epizodi, zajedno s pisanjem blog posta, je da sve do sada spomenuto mogu uokviravati sa višestrukim navodnim znacima. Svaku jedinicu značenja, kao i sve kombinacije istih (označenih i razoznačenih). Prije i poslije ovog – centralnog – paragrafa teksta kojeg pišem.

To je, vjerujem, posljedica toga što je tema (realna) ekonomija. Materijalnost. A razumijevanje kompleksne materijalnosti i suvereno vladanje tom materijom na svim nivoima abstrakcije je naš današnji intelektualni Sveti gral.

Kako sam ovom radio emisijom, radio stanice koja se gasi već desetljećima, priznat kao ekonomski analitičar dopustit ću si prognozu da je tehnosocijalna implementacija Bitcoina jedan od budućih temelja za razumijevanje ekonomije koja će spajati drugi zakon termodinamike (prije svega preko mjere potrošnje električne energije), radnu teoriju vrijednosti (preko mjernih jedinica razvoja i korištenje software-a), sve moguće vrijednosti rad-proizvoda Bitcoina etc.

Praktični savjet za ovladavanje žargonom i substancijalnu penetraciju u medijski prostor je pisanje “konverzacijskih” natuknica, koje se onda šalju novinaru, a koji onda, u nedostatku vremena i motivacije copy/pasteaju taj sadržaj koji na kraju uvjerljivo izgovaraju poznati glasovi etabliranih radio voditelja.

Evo i natuknica (na samom kraju posta i link na audio snimku emisije):

1. Biste li kupili Facebookove dionice? Zašto da/zašto ne?

ne bih kupio dionice jer se ne bavim kupovinom i prodajom dionica. oko ovakvih tema ljudi me kontaktiraju jer su facebook, google, amazon, ebay kompanije kojima se bavim u mom istraživanju ‘studij vladajuće klase’ na jan van eyck akademiji u maastrichtu, a i zbog toga što su to teme kojima se bavim u multimedijalnom institutu zadnjih desetak godina.

također ne bih kupovao dionice jer postoji niz strukturnih problema koje vidim danas u polju poslovanja oko infrastrukture digitalnih mreža: neke od temeljnih su vrlo restriktivna zakonska regulacija intelektualnog vlasništva, patenti, te logika investiranja koja je onemogućila da digitalne mreže postanu dominantno javni resurs s pristupom resursima znanja koje nikada ranije u povijesti nismo imali prilike dostići.

tome bih pribrojio i deregulaciju financijskog sektora koja je dala izuzetnu moć bankama i investicijskim fondovima koje su dovele do globalne ekonomske krize stvarajući mjehure koji pucaju tako da greške i rizici postaju javni, a dok se profit privatizira.

i na kraju ne bih kupio dionice jer facebook nije pokazao da je mreža od skoro miljardu korisnika sama po sebi dovoljna za tako optimistične prognoze o vrijednosti kompanije.

bitno radikalniju situaciju imamo sa twitterom koji se procjenjuje na šest milijardi dolara, a gdje su prihodi manji od 30 milijuna dolara godišnje i gdje uopće na vidiku nema poslovnog modela koji bi to promjenio. ono što ga vjerojatno održava na životu je važnost na mapi prirodnih monopola u polju digitalnih mreža gdje u području pretraživanja i reklamiranja imamo google, u posredovanju pri prodaji knjiga ali i vrlo širokog spektra proizvoda imamo amazon, a u području novih poželjnih gadgeta poput pametnih telefona a posebno tableta imamo apple.nikome od velikih igrača ta cijena ne odgovara ali si ne mogu dopustiti da ga kupi konkurencija jer bi možda svaki od njih koji imaju uspješne poslovne modele uspjeli uspješno integrirati twitter u svoj posao.

ovakve velike akvizicije društvenih mreža su jako rizične i gotovo u pravilu ne uspijevaju. ebay nije uspio sa skypeom u akviziciji vrijednoj oko 4 milijarde dolara. na kraju su ga prodali microsoftu za 8, yahoo nije uspio sa flickrom i deliciousom, google se kroz iscrpljujući sudski proces oko povrede autorskih prava sa viakom poprilično namučio ali čini se na kraju ipak uspio sa youtube-om…

ono što su pokazale procjene je da facebook u ovom času uspijeva godišnje zaraditi ispod 5 dolara prosječno po korisniku, a inicijalna javna ponuda je ciljala na procjenu od 116 dolara po korisniku. tu postoji jedna poprilična razlika u ostvarenom i procjenjenom vrijednosti u budućnosti.

ono što je prije svega sahranilo očekivanja je to da u području mobilnog korištenja facebook nije uspio ostvariti one prihode koje su očekivali. procjena vrijednosti neke kompanije sastoji se od procjene zainteresiranih investitora koliko će kompanija zarađivati u budućnosti. ono što je najčešće na procjeni je robustnost poslovnog modela i naravno trend rasta.

trenutno na tržištu investitori najviše cjene odnos robustnosti poslovnog modela i trend rasta kompanije amazon gdje cijena dionica daje optimističnu procjenu od 174 puta veći profit u budućnosti od onoga danas. amazon se možda najviše od svih kompanija pokazao kao kompanija koja raste i razvija se bez prestanka od svog nastanka i koja sav profit ulaže u daljnji razvoj. amazon je također kompanija koja je u svoj core biznis priključila cijeli niz servisa koji nije postojao kada su krenuli kao prodaja knjiga online. procjena za google danas je 10 puta manja od amazona i kreće se negdje u odnosu cijene kompanije i profita koji ostvaruje na vrijednosti od 17, apple i wallmart su 14, a microsoft oko 11 puta veći od trenutnog profita. svaka od kompanija je u tom smislu procjenjena vrlo optimistično.

za facebook je naravno procjena o razvoju optimistična, ali je procjena koju su napravili u morgan stanleyu, jp morganu i goldman sachsu očigledno bila preoptimistična i opterećena cijelim nizom optužbi o trgovanju unutar zatvorenog kruga najupućenijih. tome je naravno pridonijelo i poprilično traljavo tehnička realizacije od strane nasdaqa koji su imali vrlo velike probleme zbog ogromnog interesa koji je facebookova inicijalna javna ponuda polučila.

2. Slažete li se s ocjenama pojedinih analitičara da je bilo izvjesno kako će dionice proći, po roadshowu koji su imali?

Kažu, bilo je neozbiljno, pa je neozbiljno i sad. neozbiljnost, ali i ogromna relevantnost u isto vrijeme je karakteristika niza tehnoloških tvrtki. na sličnu su neozbiljnost upozoravali i u slučaju google-a 2004. osnivači google-a i facebooka su mladi izuzetno inteligentni inžinjeri koji ne cjene pretjerano poslovni sektor, prije svega jer poslovni sektor još uvijek ne razumije tehnologiju tako da se osnivači vrlo arogantno poigravaju sa svojim inicijalnim javnim ponudama i gdje im je prije svega stalo do kontrole nad tvrtkom a manje oko profita. tako se odlučuju za dvije vrste dionica u kojima su one koji oni zadržavaju one koju su ključne u procesu donošenja odluka.

mislim da u ovom slučaju neozbiljnost nije ključna. ozbiljnost proizlazi iz robustnosti poslovnog modela i trendova rasta prihoda. facebook je trenutno sam sebi dovoljan i u plusu tako da facebooku ne treba kapital za razvoj, kao što ni google-u nije trebao investicijski kapital u času kad su izašli na burzu. obadvije inicijalne ponude su prije svega posljedica regulacija kada neka tvrtka mora izaći na burzu. tada se događa ovo čemu smo svjedoci. mnogi bi se rado pridružili njihovom uspjehu.

no da bi sudjelovali u tom uspjehu potrebno je razumjeti funkcioniranje vrlo sofisticiranih tehnologija, znati ponešto o pokazateljima poslovnog uspjeha i na kraju vidjeti kakva je ponuda i potražnja oko uskakanja u vlasničku strukturu uspješnih kompanija.

3. Što se trenutno u SAD-u istražuje glede FB IPO?

provjeravaju se optužbe oko trgovanja unutar zatvorenog kruga najupućenijih gdje investicijske tvrtke nisu podjelile sve podatke koje su imale sa javnošću, a govori se i o tome da su obavjestili velike investitore o napumpanoj cijeni dionica. govori se o jednom dokumentu koji je vrlo nejasno i nezgrapno opisao facebookov neuspjeh u monetiziranju mobilnog korištenja facebooka, a koji je kasnije dospio u set dokumenata o facebookovom poslovanju.

također se špekulira da je taj dokument poslan samo da bi pokrio odgovornost facebooka u cijeloj priči, a da je poslužio jp morganu, morgan staneleyu i goldman sachsu da tako uvjere velike investitore o napuhanosti cijene dionica.

4. Je li Morgan Stanley ispravno postupio i je li taj posao za FB trebao odraditi netko drugi?

tvrtke koje su pripremale izlazak su napravile veliki broj propusta i tek će sudski proces pokazati da li su pritom napravili i nešto ilegalno pri tom.

5. Kako to da IPO nekoga s 850 milijuna korisnika i ovakvim podacima važnima za oglašavanje ima pad?
6. Znate li osobno nekoga tko je kupovao i prodavao ili zadržao dionice?

ne. moj facebook socijalni graf se vrlo malo preklapa sa burzovnim mešetarima.

7. Što bi se moglo događati s cijenom?

gotovo sigurno cijena će i dalje padati dok facebook ne pokaže neke pomake i rast prihoda prije svega u području mobilnog korištenja facebooka. ono što je također moguće očekivati je i trading curb tj. circuit breaker mjera/osigurač prekida trgovanja dionicama kojima rapidno pada cijena. to je mjera koju može potegnuti burza u ovom slučaju nasdaq koji se pokazao kao jedan od važnijih faktora u traljavom izlasku facebooka na burzu.

http://www.youtube.com/watch?v=0BcJUNGBC-g

 

Visualizar’11: Selected projects and Papers – Medialab-Prado Madrid

List of papers and abstracts of selected prosals to be collaboratively developed during the Visualizar’11: Understanding infraestructures that take places in June 14 – July 1, 2011 via medialab-prado.es

“Rulling Class Studies

de Marcell Mars

Rulling Class Studies (RCS) is a research project which aim is to produce critical theoretical instruments to measure the political, ethical and professional accountability of Google, Facebook, Amazon and eBay (GFAeB) to their proclaimed missions, advertised practices and to a world where their monopolies are taking root.

The first case study is production of the map of Google’s technical infrastructure, analysis of its design, categorized by rules how Google governs users’ and developers’ access to their data, services and development platforms. The map covers the whole spectrum from trade secrets (e.g. distributed fs), commercial services (e.g. gdocs), nontransparent FLOSS development (Android) to open process of FLOSS (e.g. Chromium). “

Vladajuće klase studij

Ovih dana završih prijedlog istraživanja za Jan van Eyck Academie.

Zadnjih godina nekoliko fenomena mi je zadavalo problem usaglašavanja ideoloških, praktičnih, estetskih i drugih perspektiva. Sve sam više spoznavao koliko toga ne znam i koliko su stvari kompleksnije od onoga što mi se u nekom času činilo kao najispravnija stvar na svijetu. Fenomeni se uglavnom tiču izbora korištenja tehnologija i mrežnih servisa. Čini mi se da se kriteriji idealnog postava nisu bitno mijenjali: otvoreni kod, distribuirano, interoperabilno, pristupačno, prilagodljivo i mobilno u smjeru maksimalne iskoristivosti. Tehnički: hibrid GNU/Linux kernela, Android virtualne mašine iznad toga, Cocoa/Carbon/Core Audio & Video API-a upakirano u fini integrirani API u _____ (ispuni svojim omiljenim programskim jezikom) + sve to u slobodnim oblacima, nekako…. Ideološki: GNU GPL. Daleko smo od toga.

JavaScript je poslužio kao mamac na koji je zagrizla gomila kreativaca u toplini svoga lokalnog preglednika ne bi li stvorili ambijent u kojem se JavaScript s golemim plijenom povukao u mračne dubine korporativnih oblaka. Kako nas je unaprijeđivanje navigacije i korisničkog iskustva odvelo sa tekstualnih stranica sa par sličica do reimplementacije kompletne povijesti aplikacijskog softvera tek nam je za odgonetnut.

Ono što mi je najzanimljivije kako su se u toj novoj paradigmi mreže kao ultimativnog računala ponašaju najrelevantniji akteri. Redom: Google, Facebook, Amazon & eBay. Zaobišao bi Microsoft i Apple, jer mi se čini da oni ili se ne snalaze (Microsoft) ili kao pravi kolonijalisti uspostavljaju apsolutnu kontrolu kroz razmjenu ogledalaca za prirodna bogatstva (Apple). Tako nešto.

Tema se krčkala godinama. Od predavanja ‘Being parazitoid’, preko ”Inovacije pokreta slobodnog softvera’ do bulažnjenja na ‘Hacking ideologies 2’ na Chaos Communication Congressu.

Bez ikakvog pretjerivanja i kurtoazije mogu reći da sam okružen dobronamjernom supersmart ekipom koja me voli(sic!) i poštuje: Aka, David, Dobrica i ostali na Razmjeni, Tomi, Petar, Teo, Domes u mami, Dubravka po svim frontovima, FriendFeed kružok: Ognjen, Klaudio, Zec, Una, Ivane, Klemo, EDD, Jakov, Nikola… risntli Mislav & Stipe.. Jebo te bog da te jebo… I u dramatičnoj američkoj završnici Eben, Alex, Ken (koji je dao ime ‘Ruling Class Studies’), Ted, Mako, Erik i na kraju Alan koji je moj katastrofalni engleski pretvorio, nakon par sati rada, u tekst. Prejebeno.

Ne znam koliko drugi ljudi  u ovakvim situacijama uspiju utlačit svoje frendove, ali meni se na kraju kad smo Dubravka i ja završili aplikaciju učinilo da sam sa svima igaro na rubu fair playa. Zajebano je to sa proizvodima koji mogu biti nagrađeni. Nepregledni proces odugovlačenja i dokonih družijanaca je puno opušteniji i ideološki prihvatljiviji. Prodao sam se za istraživanje na katoličkom Jan van Eycku 🙂

Ako se to dogodi slijedi bitno iscrpnije, napornije i perverznije cijeđenje mog superduperprejebenog socijalnog grafa. Čuvajte se i branite kako znate i umijete, i trebali bi znati da kad vam zahvaljujem ja to radim jer znam da ima još sokova na polici iza pulta.

Dragi robotu, puši ga mom grafu!

Floss, p2p, mesh networking user generated economy.. Hahaha

money from art.comVećina ljudi misli da je komentiranje po različitim blogovima, forumima i uopće diskutiranje na internetu beskorisno i besmisleno. Meni nema dražih od takvih aktivnosti. Takvo jedno beskorisno i besmisleno javljanje sam upravo poslao na http://kiberdzezva.blogspot.com/2008/05/ekonomija-kultura-11.html :

“u području pažnje i interpretacije sve što je uočljivo ima neku vrijednost… moguće je uspoređivati tako uočene cjeline prema procjeni njihovih vrijednosti… što su cjeline međusobno različitije to je proces usporedbe apstraktniji… nisam siguran da je produktivno svaku mogućnost apstraktnog uspoređivanja različitih uočenih cjelina nazvati ekonomijom…

mislim da bi neki minimum (za nazivanjemm čega ekonomskim) bio postojanje enginea koji relativno pouzdano i konzistentno mjeri vrijednost te ih izražava u nekim jedinicama (opći ekvivalent)…

tržište danas zahvaća određeni broj proizvoda i usluga i mjeri (u teoriji) njihovu vrijednost prema ponudi i potražnji…

neke uočene cjeline današnje tržište (kao engine) ne pokriva jer se one opiru algoritmu po kojem tržište mjeri… često su to stvari koje svoju proizvodnju zahvaljuju uronjenosti u neoskudne resurse.. to su npr. poklanjanje, posuđivanje, obavljanje različitih ‘usluga’ među ljubavnicima i prijateljima.. entuzijastična i strastvena proizvodnja u hobističkom i nabrijanom kontekstu poput wikipedije ili slobodnog softvera…

jalovi pokušaji da se sve vidi kroz ekonomsku prizmu idu iz nekoliko smjerova.. jedan je smjer isfrustriranog srednjeg sloja koji kroz takav diskurs traži opravdanje za svoje sebične i materijalističke ambicije.. tipiča izjava takvog buraza je: “buraz ti si naivan. sve se (danas) gleda kroz lovu. sve.” drugi smjer su aktivisti proizvodnje lokalnih valuta i ekonomije mikrofinancija. njihov problem je da u pokušaju da glorificiraju vrijednost lokalne (mikro)razmjene svode neoskudne resurse prijateljstva i ljubavi u loše izmjerene transakcije opsesivnih luđaka…

volio bih u budućnosti vidjeti konkurenciju među engineima u kojoj korisnici mogu birati (i platiti za to naravno) koji će im engine procjeniti eventualnu transakciju…enginei bi se međusobno razlikovali prema nivou apstrakcije koje upošljavaju pri procjenama, području ‘roba’ koju procjenjuju, algoritmima, brzini, performansama i naravno pitanju vlasništva nad programskim kodom, infrastrukturom i ulaznim podacima…. ‘user generated economy’ na mesh networking mrežnoj infrastrukturi, p2p mrežnom protokolu, distribuiranom procesiranju  i pohrani podataka i naravno slobodnom softveru otvorenog koda algoritama koji se koriste.. e takvu ekonomiju bi volio vidjeti i u njoj razmjenjivati ;)”