Konkurentni aerodromi

aerodromJedna frendica poslala mi ova pitanja: “Treba li otići iz Hrvatske i zašto? Što je to primamljivo negdje drugdje? Ide li se nekamo zato što je tamo dobro ili se ide zato što je ovdje loše? Zanima me rakurs gledanja (je li racionalan ili iracionalan). Jesi li više svjestan kamo ideš ili iz čega ideš? Donosiš li odluku iz glave ili iz srca? Jesi li oduvijek želio živjeti negdje drugdje? Treba li otići da bi se vratio? Što si sve spreman učiniti samo da budeš «građanin svijeta»? Jesi li već odlazio i vraćao se? Kakva je Hrvatska iz druge perspektive, a kakva iz domaće? Jesu li te mučile želje za bježanjem iz ovog hemeroida? Meni se, recimo, čini da je Hrvatska zemlja kod koje je sutra, jučer. Kako se tebi čini? Što je to odlazak? Je li to bijeg ili časni uzmak kao bolja polovica hrabrosti? Gledajući u druge zemlje, možda samo preuveličavamo ono što ne poznajemo? Što profesionalno želiš postići? Što si točno upisao, PhD ili…? Opiši malo temu kojom ćeš se baviti.”

I ja sam poslao odgovor. Kasnije mi je rekla da se nije uspjela bakćati s tim, pa moji odgovori nisu ušli u kolekciju odgovora nekih drugih ljudi. Da nema interneta moj odgovor bi se izgubio u nevidljivoj prepisci. Ovako ga mogu objaviti na svom blogu.

Odgovorih: “puno je ovo pitanja pa ću radije krenut nekom pričicom nego odgovorima na svako od pitanja.

odlazak danas više nema ni približnu težinu kakvu je imao odlazak po pismenost s vrećicom na štapu. internet i jeftine aviokompanije posložile su svijet tako da je najvažnije kakav ti je bandwidth i da li postoji javni prijevoz do najbližeg aerodroma.

postoji neki zajednički prostor između svih gradova svijeta i u tom prostoru žive, u nedostatku boljeg izraza, građani svijeta. pa onda s vremena na vrijeme ti građani sjedaju na vlakove i avione i puštaju dupetu da im vidi puta. taj zajednički međuprostor ima svoje kvartove i kad god negdje sletiš sletiš nekako u isti kvart iz kojeg si i poletio. svaki grad ima i kvartove iz kojih nažalost nitko ne leti. ima i cijelih gradova iz kojih nitko ne leti. oni su izgubili bitku s gradovima iz kojih se leti. jebi ga. u takvom gradu tražiš vlak/bus i voziš se prema prvom konkurentnom sa tržišta aerodroma.

zagreb ima konkurentan aerodrom. ima mali centar grada u kojem se puno stvari događa. ima ‘pravo na grad’, ima mamu, hacklab u mami, razmjenu vještina, ima eminu i tea, kino mosor, whwovke, kontejner, močvaru, subverzivni film festival. ima link sa galženicom u gorici, s drugim morem u rijeci, s lazaretima u dubrovniku, s rojcem u puli. sve to skupa već 10 godina. da živim negdje drugdje i da me netko pozove rado bi došao blejati u tom malom centru zagreba.

ono što beskrajno frustrira su institucije. bandić, merčep, sanader, glavaš, kerum, milinović, todorić, kalmeta, kosor, bajić, milanović. više od tih debila frustrira samo prevladavajući stav da su svi političari isti i da je politika kurva. želim glasati pa se nervirati oko jebenog baracka obame, kena livingstona, klausa wowereita. umjesto za jednog od njih ja sam glasao za milorada pupovca. srećom imam mali centar grada i konkurentni aerodrom *:o)

 

kao što sam spomenuo, moj problem su institucije. da bi dobio hrvatski pasoš dugo vremena sam se morao pretvarat da sam srbin, a u stvari sam već godinama umirovljeni amerikanac. institucije uopće ne prepoznaju moje statuse. čak ni američke. svoj pravi pasoš i pravo glasa ću vjerojatno još dugo čekati. kao što je poznato penzija je najbolji status za ozbiljna istraživanja. tako sam ja svoju penziju dobio u maastrichtu na jan van eycku. tamo primaju drop oute s naših fakulteta. moje istraživanje zove se ‘ruling class studies’ ili studij vladajućih klasa. proučavat ću google, facebook, amazon i ebay. katalošku prodaju, elektrodistribuciju i ranu telefoniju. to sam sve sam smislio i oni me primili. plaćat će me nizozemski porezni obveznici, a ja ću plaćati german wings da me voze iz kelna u zagreb i iz zagreba u keln. pa u maastricht. i tako.”

bura rub

ovceSudjelovao sam u pripremi i realizaciji nekoliko epizoda ‘Na rubu znanosti’. Sudjelovao sam i u nekom broju drugih TV emisija po različitim televizijama i u usporedbi s drugim emisijama ‘NRZ’ se izvrsno priprema.

Mišak je zainteresiran, artikuliran, lucidan, brz, profesionalan i zna kako napraviti emisiju. Novinari NRZ-a su super. Jednom prilikom su me spasili da se ne osramotim kad su skužili da je jedan dokumentarac u stvari mokumentarac što ja nisam na prvu skužio :o) Srećom to nije mijenjalo ništa na mojoj argumentaciji.

Koncept u kojem se ne suprostavljaju strane je legitiman i može proizvesti ambijent i iskoristiti vrijeme na vrlo kvalitetan način. U takvom konceptu voditelj je ključna osoba koja svojim pitanjima može napraviti razliku između govneta i super emisije. No, ako je gost šupalj ništa ne može spasiti emisiju.

Tempo kojim se rade emisije i sad već stotine emisija kroz godine su dovele ‘Na rubu znanosti’ na rub po kojem je teško plesati. Time veći izazov.

Mišak mi je privatno super simpatičan. Lucidni, duhoviti rokabili sa gomilom geekovskih interesa. Stripovski.

Ali.

Mislim da je Mišaka pojeo ambijent. Kad sam ga tek upoznao činilo mi se da je imao sasvim zreli balans skeptičnog i entuzijastičnog. Ono što se promijenilo je da je sada entuzijastičan u zagovaranju onoga što većina ljudi zove teorijama zavjera, a on naravno ne naziva teorijama zavjera.

Više puta smo se žešće porazgovarali oko tema s ruba znanosti i meni se činilo super pozvati ga da to oko čega se nismo slagali izloži javno pred publikom. To je i napravio na g33koskopu u mami u studenom 2009. Bio je to epic fail. Pred publikom koja mu je mahom bila vrlo naklonjena. Kao i u navedenom intervjuu krenuo je s rantom oko evolucije. Fail. Kasnije se ni i s drugim primjerima nije baš proslavio. Šteta. Nadao sam se da će biti drugačije.

Prozivka od strane znanstvenika dovela je do situacije u kojoj se Mišak profilira kao glasnogovornik isfrustriranih internet voajera, hiljadu puta pregaženih intelektualnih taština, luzera, suludih paraonidnih konstrukcija i uopće rulje koja bi sve što dovodi u pitanje njihovo instant objašnjenje svijeta najradije zapalila na lomači. Rulje koja uživa u blagodatima svijeta beskrajnog simplificiranja u kojem je sve moguće i u kojem je svatko dobrodošao. Svatko – osim. Njih. Koji su se urotili protiv Nas.

To je svijet neizbrojive količine neprovjerivih informacija koje zvuče vrlo precizno sa svojim imenima, prezimenima, mjestima, vremenima i fantastičnim odnosima. To je svijet pomahnitale mašte kojeg bi poželio svaki tinejdžer kojeg su tlačili u školi s učenjem napamet gomile nebitnih informacija. Izabereš slučajni podskup bilo kojeg korpusa informacija i daš mu interpretaciju spektakularnih epskih razmjera. Pobjeda. I osveta. Svijet u kojem se i sve igre na sreću mogu hakirati. Fantazijom.

Lucidni, duhoviti rokabili sa gomilom geekovskih interesa dobio je priliku da bude super heroj. Tu su mu priliku namjestili znanstvenici kojima je od svih stvari u kojima je znanost marginalizirana u našem društvu izabrali TV emisiju ‘Na rubu znanosti’. Razlog tome je i da su znanstvenici tradicionalno medijski nepismeni. Super kombinacija za budalasanje svih vrsta.

Volio bih da su se znanstvenici nekad pobunili protiv vjeronauka u školama. Protiv udžbenika povijesti, protiv uređaja protiv uroka u osnovnim školama, protiv certificiranih znanstvenika koji lupetaju o religiji, magiji, teorijama zavjera… Ovako su izabrali nadmetati se za svoje mjesto na medijskoj margini. Jer nacionalna televizija je ta koja legitimira. Jebo te bog da te jebo.

Pit bul kriterijer

cvit

Zamoliše me da napišem neki kratki tekstić iz kojega valja napraviti neke kriterije procjene vrijednosti neprofitnih kulturnih portala. Kriterije procjene sadržaja nisam doticao i ne bih rado u tu diskusiju 😉 Vjerojatno bi neka referenca na Dugi rep u prostoru sadržaja dobro došla no vjerujem da ovi kriteriji stvaraju Dugi rep kao “side effect“….

“Kvalitetan kulturni mrežni portal je komunikacijska platforma koja proizvodi, selektira, redistribuira sadržaje, te oko istih okuplja zajednicu koja participira tako što dalje proizvodi, selektira i redistribuira objavljene sadržaje.

Koncept, kvaliteta i vrijednosti koje predstavlja mrežni portal ostvaruju se sveukupnošću objavljenih sadržaja, aktiviranjem čitatelja u višesmjernu komunikaciju, poticanjem kolanja i prerađivanja sadržaja (logikom pristupa i protoka informacija) te pripadajućim stvarno ostvarenim mrežnim prometom.

Današnji web oslobodio se doslovnog preslikavanja fizičkog u mrežni prostor. Mjesto i ime mrežnih destinacija pomaklo se (iz statične web domene) u izmjerljivi značenjski prostor ključnih riječi (eng. tagova) i reputacije. Reputaciju vjerojatno najbolje opisuje PageRank algoritam pretraživača Google: visoko mjesto na stranici rezultata uvjetovano je brojem poveznica s drugim respektabilnim (po istoj logici) mrežnim destinacijama. Izostanak visokog mjesta u rezultatima stvarne pretrage na pretraživačima (Google, Yahoo!, Bing..) ne znači nužno nisku reputaciju, no visoka pozicija na pretraživačima za relevantne ključne riječi vrlo je dobar pokazatelj reputacije.

Slobodna distribucija informacija u digitalnoj mreži donosi pozitivne društvene promjene. Slobodnu distribuciju informacija omogućava tehnička i pravna infrastruktura. Sadržaji objavljeni pod uvjetima slobodne daljnje distribucije (i eventualno modifikacije) preduvjet su legalne slobodne distribucije. Nakon prelaska Wikipedije na Creative Commons licencu Imenovanje – Dijeli pod istim uvjetima (http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/) ta je licenca postala garancija pravne interoperabilnosti. Tehnička interoperabilnost postiže se striktnim poštivanjem web standarda pri izradi i održavanju web stranica, ali i ponudom objavljenih sadržaja u podatkovnim formatima pogodnim za daljnju distribuciju: RSS za vijesti i dr. te formati poput iCal-a za događaje, FOAF za socijalni graf i slično.

Participacija korisnika u proizvodnji reakcija i novog sadržaja, selekciji i redistribuciji stvara zajednički značenjski oblak. Vrijednosti i koncept mrežne destinacije oslikava se i u odnosu prema i načinu moderiranja participacije zajednice korisnika. U slučaju stvaranja servisa socijalnih mreža koncept i vrijednosti se isčitavaju iz zaštite privatnosti korisnika i uvjeta korištenja servisa.

Kvalitetna mrežna destinacija svojim korisnicima ponudit će transparentan uvid u statistike mrežnog prometa.

Navedeni tehnički, a i pravni, preduvjeti nisu dovoljni za kvalitetu i reputaciju. Kvaliteta i reputacije ostvaruje se stvarnim mrežnim prometom: ljudima koji čitaju, reagiraju, participiraju, povezuju se i stvaraju nove sadržaje inspirirani radom neke mrežne destinacije. Procjena stvarnog mrežnog prometa isčitava se uvidom u statistiku posjeta i plasiranošću prilikom pretraživanja na tražilicama (npr. www.google.com) i drugim mjestima procjene broja posjeta.

Sve viši nivo slobode distribucije digitalnih sadržaja u svijetu posljedica je visoko konkurentnog, dinamičnog i razvijenog tržišta, te je tržišnim subjektima ostavljeno da konkuriraju inovacijama u prostoru novih poslovnih modela, dodanih vrijednosti za krajnje korisnike i slično.

Javno poduprti projekti trebali bi osigurati javno dostupne sadržaje koje ne sputava restriktivni režim intelektualnog vlasništva, u interoperabilnim formatima za daljnju redistribuciju i interpretaciju, kao i transparentni uvid u statistike korištenja mrežnih sadržaja i semantički oblak ključnih riječi i dosega međusobnog povezivanja s drugim mrežnim destinacijama.”

Nakon najave…

Marcell Mars's Facebook profile

U mojoj najbližoj okolini Facebook definitivno ne donosi dodatne karmičke bodove. Neki ga ne vole jer misle da je to crna rupa što guta dragocijeno vrijeme (?!?), neki ga ne vole jer ga kurvini pohlepni sinovi drže zatvorenim, neki ga ne vole jer malo toga vole. Rijetki ga vole, a kad ga vole karmička konstelacija im neda da se hvale uokolo s tim.

Takav Facebook je meni okupio 318 friends (ne znam da li gluplje izgleda friends ili prijatelja/ica), od toga na listi maternji 243 friends, a na listi english 49. Zbog ograničenja od maksimalnih 19 ljudi kojima se može odjednom poslati mejl, osim te dvije grupe pokliktavao sam predugo vremena grupe maternji001maternji014 i english001english003.

Mojih 318 friends su se pokazali izuzetno nonFacebooklike, jer su mi u više od godinu dana ponudili svega 375 requestova na koje nisam odgovorio. Prednjači 63 group invitations, politički korektnih 20 cause invitations i 57 friends for sale invitations. Samo jedan your sexual fantasy? invitations vjerojatno objašnjava tko je u stvari dosadnjaković i nonFacebooklike akter u cijeloj priči.

Kakav god bio, Facebook je uspio okupiti toliki broj ljudi kojima gravitiram i koji gravitiraju meni da ne mogu zamisliti bolji medij za diseminaciju informacija. Zvanje telefonom/slanje sms-ova je naporno, skupo i trenutno u rukama i moći najgorih industrija koje si mogu zamisliti. Plasiranje informacija u massmedije je naporno, irelevantno, marginalno i traži nivo reinterpretacije i posredovanja koji nema gotovo nikakvog smisla. (A moj prag tolerancije za besmislene akcije je popriličan.). Web portali? Moj blog? Blogovi prijatelja? Hahaha… Jednako mogu bacati letke iznad Sljemena. RSS-ovi? Načekat ćemo se barem još nekoliko godina dok ljudi shvate da je RSS pretplata najbolja stvar koja se mogla dogoditi komunikaciji od prvih prstića u genitalnoj zoni. Dotad…. Facebook.

Facebook omogućava da u kolektivnom poremećaju pažnje neka informacija ipak zaokupi ciljnu skupinu duže od preleta očima preko ekrana. Ponekad se ljudi čak i prijave u grupe za pomoć gladnima u svijetu. Jebena stvar. Definitivno najbizarnija aktivnost koja se događa na Facebooku. Postoje ljudi koji se bune protiv zombifikacije Facebooka i zalažu za cause invitations – aktivizam. Dno dna.

Najavio sam “Nakon najave”, radionice “Programiranje za neprogramere” i “Semantički web u praksi” i sviranje i pjevanje Nenad Romic za Novyi Byte. Pokušao sam imati na umu 243 različita Attention Deficit Disordera dok sam pisao taj mejl i preskakao iz zabave u očaj u najmanje 140BPM-a. Nakon najava “Nakon najave” vidjet ću rezultate, a evo kako je izgledala najava “Nakon najave” (ovolika uživancija igranja s rječima sigurno ima svoju dijagnozu.. kao da takva stvar samo onome tko čita može pasti na pamet.. cccc…):

tko bi samnom?

imam skoro za svakoga ponešto. iako je neki broj već odustao… sretan put…

sviram, pjevam, držim radionice, privlačim na opuštene družijance… bon voyage…

da bi bili u toku s onim što vas zanima kliknut ćete par klikova i parkirati lijene guzice u grupice.

___grupica radionica “progamiranje za neprogramere” i “semantički web u praksi”. korisne i zabavne radionice + opušteni družijanci kliknuti na:
http://www.new.facebook.com/group.php?gid=27936751794

___grupica oduvijek sam htio doći ali stalno zaboravim da je g33koskop utorkom:
http://www.new.facebook.com/group.php?gid=27591456129

__grupica nenad romic za novyi byte svira i pjeva:
http://www.new.facebook.com/pages/Nenad-Romic-za-Novyi-Byte/17196951036

huh… dobro došli…

baš je dugačka ova najava…

ukratko 😛 :
* četvrtkom i petkom u mami od 10:00 do 12:30 ujutro vodit ću naizmjence (prema prethodnoj najavi i dogovoru) radionice “programiranje za neprogramere” i (sad već legendarna i megapopularna)
“semantički web u praksi”  * četvrtkom u mami u 19:00 “nakon najave” okupljat ćemo se i čavrljati o semantičkom webu, odgađanju, optimiziranju, tagiranju, zbližavanju, distanciranju, nastavljanju nizova u poznatim kvizovima….
* utorkom u mami u 19:00 već ohoho godina i dalje g33koskop istraživanje “the scope of the geek”. zabavno i opsesivno. čudom nekim dosad nitko nije bio pojeden. a ni pojeben.
* nenad romic za novyi byte svira i pjeva već više od godinu dana i ljudi ga vole i slušaju na:
http://www.last.fm/music/Nenad+Romic+za+Novyi+Byte , a 20ak ljudi tzv. fanova ga ignorira kad dijeli jedinu majicu na:
http://www.new.facebook.com/pages/Nenad-Romic-za-Novyi-Byte/17196951036 … “nitko mi ne veruje da je to nlo zato ja pevam sam” ….
* i dalje moj životni poj napaja na: http://ki.ber.kom.uni.st

eto..

jedno veliko javljanje za sve, a oni koji žele više kao što najavih klik i parking lijene guzice u grupice pa se bez vezanja polijeće jer glupo je ne završiti nekom pjesničkom figurom…

šah!

Razmjena vještina, par pitanja i par odgovora

Razmjena vještina Nadam se da se ovaj blog neće pretvoriti, iako tako izgleda, u postanje mojih odgovora na razni niz pitanja koje mi s vremena na vrijeme pošalju neki random ljudi. Evo još jednog o Razmjeni :

> 1)      Tko je, kako i zašto pokrenuo Razmjenu vještina?

Ukratko “Razmjena vještina”[0] je kad onaj koji ne zna pita, a onaj koji zna odgovori. Ponekad netko tko zna ponudi to znanje i vještinu drugima, nakon što pretpostavi da bi druge to moglo i zanimati.

I tako to radi već godinama za uključene. Uključen je svatko tko dođe na “Razmjenu vještina” subotom u klubu mama.

“Razmjenu vještina” je pokrenuo Nenad Romić aka Marcell Mars, u travnju 2004. Bio sam inspiriran jednim djelom SummerSource[1] kampa koji je Multimedijalni institut[2] zajedno sa Tactical Techom[3] organizirao na otoku Visu u bivšoj vojarni Samogor u ljeto 2003.. Taj dio SummerSourcea se zvao “Skill sharing” 😉

“Razmjena vještina” je bila nešto modificirana ideja “Skill sharinga” sa SummerSourcea. Htio sam staviti naglasak na razmjenu, jer je na SummerSourceu još uvijek to bila prije svega demonstracija vještina za zainteresirane (poput američkog “Show’n’tell”). Također sam htio pokrenuti projekt koji će na neformalan način nuditi kontinuitet u edukaciji.

Najveći problem sa ‘radioničarskim’ pristupom je da postoji grupa ljudi ‘radioničara’ koja odlaze na gomilu radionica i rijetko išta s tim znanjem kasnije naprave. S druge strane mali broj ljudi koji je zainteresiran za teme poput korištenja GNU/Linuxa vrlo brzo nakon radionica o GNU/Linuxu nailaze na probleme koje ne mogu sami rješiti.

“Razmjena vještina” to rješava tako što se održava *svake* subote u klubu mama, u Preradovićevoj 18, već četiri godine, a kad se nekome neda raditi uvijek ima pokoja napolitanka, čaša soka i još netko sa sličnim raspoloženjem pa se za njih dogodi neformalno opušteno druženje 😉


> 2)      Gdje se sve održava? Tko sve sudjeluje? Što se sve razmjenjuje i zašto?

“Razmjena vještina” je krenula prije četiri godine u Zagrebu u klubu mama, a nedavno su “Razmjene vještina” krenule i u Rijeci u Molekuli[4], u Splitu u Kocki[5], u Čakovcu u Act-u[6], u Skopju pod imenom “Spodeli znaeenje”[7], a spremaju se razmjenjivati i Domaći iz Karlovca[8] i čini se još poneko u regiji.

“Razmjena vještina” inspirirana je GNU pokretom slobodnog softvera[9], pa je tako okupila tehnološke entuzijaste koji (najčešće) koriste GNU/Linux operativni sistem. Spektar znanja i vještina ide od ‘nemanja pojma’ do vjerojatno nekih od najboljih hakera u Hrvatskoj. Bud, drGspot, Aka, Dobrica, Aco, Saša, Lesh, stari Ivo, Zdravko, Željac, Hobbes, Siram i drugi su samo neki od Razmjenjivača koji su napravili Razmjenu vještina ugodnim mjestom razmjene znanja i vještina.

Najčešće se razmjenjuju vještine vezane uz korištenje GNU/Linuxa, instaliranje GNU/Linuxa na sve uređaje na koje se uopće može instalirati, konfiguriranje raznih perifernih uređaja, programiranje, pokretanje korisnih i beskorisnih servisa, beskrajno podešavanje korisničkog sučelja i slično.

Na “Razmjeni vještina” slobodni su i dobro došli i ljudi raznih drugih znanja i vještina no ono što takvi ne mogu očekivati je da ih na “Razmjeni vještina” očekuju ljudi koji baš izgaraju od želje da nauče nešto potpuno novo poput rastezanja, yoge, popravka bicikla, šivanja, pletenja i slično. Njima pomognemo instalirati GNU/Linux i preporučimo da dovedu još ljudi koji imaju slične interese pa da će se onda i njihova Razmjena dogoditi 😉

> 3)      Zašto smatrate da je razmjena važna?

Razmjena je važna Razmjenjivačima. I to bi bilo sasvim dovoljno već samo po sebi, no čini se da je Razmjenjivača i simpatizera sve više. Usput, važnost je precjenjena 😉

[0] http://www.razmjenavjestina.org
[1] http://www.tacticaltech.org/summersource
[2] http://www.mi2.hr/
[3] http://www.tacticaltech.org/
[4] http://www.molekula.org/
[5] http://www.kocka.hr/
[6] http://www.actnow.hr/
[7] http://spodeliznaenje.blogspot.com/
[8] http://www.domachi.hr/
[9] http://www.gnu.org

Diktatura napljuganih queer robota

Diktatura napljuganih queer robotaTeo je dobio poziv da pošalje neke ideje na temu “100 ideja za modernu Hrvatsku”. Nisam baš imao vremena razrađivati svoj odgovor, ali nakon još jednog čitanja čini se sasvim ok 😉

ne znam koliko ima prostora ali ako ima baš jako malo onda bi ja rekao da je moja ideja za modernu hrvatsku:

“diktatura napljuganih queer robota.”

a ako ima prostora za više rečenica onda bi to bila:

država koja osigurava komunikacijsku infrastrukturu gdje je najbazičniji fizički layer komunikacije, kablovi/optika, u vlasništvu države i koji održava agencija, pa daje svim ostalim akterima na tržištu pod istim uvjetima. druga bazična komunikacijska infrastruktura radiofrekvencijski spektar je dereguliran poput 2.4Ghz frekvencije. država samo propisuje jačinu odašiljača, a potiče projekte komunalnih distribuiranih mreža koje se grade bottom up investicijama od strane krajnjih korisnika.

osim p2p bottom up komunikacijske infrastrukture potrebno je deregulirati mobilnu telefoniju na isti način. znači t-com, vip i tele2 nemaju monopol na infrastrakturu i usluge. nakon razdvajanja otvara se slobodnije tržište za davanje usluga u mobilnoj telefoniji.

logički layer ostaje u smjeru TCP/IP koji ne diskriminira nodove u mreži kao ni sad. za to je jako važna neutralnost davanja komunikacijskih usluga. u tom layeru davatelji usluga su dužni ponuditi defaultnu enkripciju i anonimnost. tehnologije poput pgp-a, tora i openssl-a su default. to se odnosi i na internet i na koju god već telefoniju.

u sadržajnom layeru koji je sad već potpuno digitaliziran pa iz tog razloga ukinuti intelektualno vlasništvo (kakvim ga poznajemo).

slobodna tehnologija (softver, hardver), znanost i kultura!!!!

u takvom društvu crkva aplicira sa svojim projektima na ministarstva kao i bilo koja druga udruga građana, droge su legalizirane i poticani su projekti mikrokredita sa mikroplaćanjem koji bankama jebeno jebu majku…

eto… nije to tako puno kako se čini… in my lifetime 😉

Gesti_kuliranje

monkeyOn Fri, Feb 01, 2008 at 01:54:09PM +0100, Nikola Radisic wrote:
> pozdrav dakle, radim pricu za čiju osnovu mi je
> poslužio gest benda radiohead da ne obnove
> ugovor sa izdavačem već objave muziku besplatno
> na netu zanima me kako ti vidiš taj gest

ovo sam napisao na artists@egoboobits.net mailing listi u vrijeme kad je najavljeno da će imati besplatan download:

teško ćemo ovaj potez moći procjenjivati kao siguran model za budućnost. oni su prvi. to super pogoduje hype-u. i neka. neda mi se ići tražiti ali pročitao sam negdje da je iphone dobio besplatni push entuzijasta vrijedan oko 400 milijuna dolara. nitko ih nije plaćao a ljudi su pisali, fwrdirali i nabrijavali. apple je veliki majstor medijskih igara. očito i radiohead. šteta što se pips, chips & video clips toga ranije nisu sjetili. oni jedini imaju potencijal za kakav takav sličan hype u hrvatskoj.

gesta radioheada je samo još jedna u nizu gesti koje najavljuju smrt recording glazbene industrije kakvu poznajemo. madonna je potpisala za live motion tour operatera za $120 miliona. live motion zarađuje organizacijom koncertnih tura, prodajom svih mogućih promotivnih proizvoda u takvom poslovnom modelu što veći broj ljudi čuje madoninu glazbu to je veća šansa da će doći na koncert. za mjesto na koncertu nije važno da li su slušali glazbu za koju su platili ili ne.

mtv.com u svom članku u tri djela “The Year The Music Industry Broke” donosi dobar pregled svih važnijih događaja koji upućuju na najavljenu smrt recording glazbene industrije.

> šta to znači za muzičare a šta za izdavača

za glazbenike prostor globalnih digitalnih komunikacija znači mogućnost direktnog kontakta sa svojim slušateljima. novi problem za glazbenike je kako da u konstelaciji ogromne količine glazbe i drugih glazbenika koji također mogu direktno doći do slušatelja zaokupiti pažnju krajnjeg korisnika. novoj glazbi velika je konkurencija i stara glazba koju je gotovo u cjelosti moguće skinuti sa mreže. krajnji korisnik danas je češće kolekcionar i istraživač jer ima priliku kompletirati opuse svih važnijih, kultnih, nevažnih, gotovo svih glazbenika koji su ikad svirali. novoj, a i staroj glazbi, konkurencija su također i gomila drugih zabavnih sadržaja: video igre, tv serije, internet, facebook… u životu svakog čovjeka samo je 24 sata dnevno. a treba i spavati 😉

za izdavače? u opisanome postoji veliki prostor potrebe. na tu potrebu treba odgovoriti. ne više samim izdavanjem, koliko novim poslovnim modelima, hibridnim formatima zabave, viralnim marketingom ili kojim god već buzzwordom koji je popularan ovaj tjedan.

> koliko je to marketing, a koliko realna potreba muzičara

ja ne bi razdvajao marketing od realne potrebe glazbenika. takvo pitanje najcesce dolazi iz jedne zastarjele iluzije o progresivnoj (pop) kulturi gdje se progresivnu kulturu vidi kao nešto mimo tržišnih dinamika. realna potreba glazbenika je da iskomunicira svoju priču sa publikom. nikada se to ne svodi samo na glazbu. čak skrivanje autorskog identiteta može stvoriti priču koja bi u nekom određenom kontekstu odradila dobar marketinški posao.

ono što je bitno u odnosu kulture i tržišta je pitanje (intelektualnog) vlasništva. po tom pitanju gnu pokret slobodnog softvera je donio izvrsnu soluciju: pravni hak. taj pravni hak je opća javna licenca (eng. gnu general public licence). definicija slobodnog digitalnog sadržaja kojeg nitko (privatno) ne posjeduje izražena u pravnom dokumentu koji restriktivnu zakonsku regulaciju okreće protiv same sebe najljepša je konstitutivna gesta jednog avangardnog pokreta u povijesti. u slučaju softvera i vrlo uspješna u primjeni.

tu je gestu u kulturi puno autora preuzelo sa creative commons atributtion share-alike licencom. ono gdje bi ja tražio subverzivni politički potencijal pop kulture je upravo polje koje adresira problem vlasništva. estetika, žanr, životni stil, deklarirani aktivizam autora su po tom pitanju potpuno irelevantni. ionako te stvari samo adresiraju specifične tržišne niše. revolucija se uvijek jako dobro prodavala.

> da li je ovakav nacin prodaje i promocije muzike moguc u hrvatskoj

moguća je promocija. egoboobits.net je krenuo s besplatnim (ali i slobodnim) downloadom još početkom 2001. prodaje nema. sasvim je svejedno da li je copyrightana ili ne.

severina prodaje izgled. thompson, škoro i tko je već treći kum prodaju jeftinu ideologiju. eventualno gibonni prodaje nešto glazbe. i to je otprilike to u hrvatskoj.

ono što je zanimljivo u radiohead slučaju je da je to napravio veliki band. i da su to napravili prvi. u hrvatskoj su to mogli napraviti hladno pivo, pips, chips & videoclips i eventualno jinxi. no oni su većinom zainteresirani za korporativna sponzorstva pivske industrije ili industrije kikirikija.

> na koji način diskografske kuće pomažu odnosno odmažu mladom bendu koji
> želi da objavi album

na majorima je manje od 5% stvarno profitabilnih glazbenika. to je informacija koju rijetko tko spominje, a nabrijani mladi glazbenici ne žele čuti ni kad im je netko gurne pod nos.

ovih dana diskografske kuće ne pomažu mladom bendu.

ovih dana diskografske kuće tonu i pokušavaju spasiti što se spasiti može. a teško da će spasiti poslovni model prodaje nosača zvuka. prošao voz.

> kakav je i kako funkcioniše odnos između muzičara i izdavača

nemam neposredno iskustvo. ne znam nikoga tko zna nekog uspješnog glazbenika koji je zadovoljan svojim odnosom s izdavačem. slično kao u odnosu s roditeljima. uvijek je djetetu u interesu reći kako se samo izborilo za svoj uspjeh. znam da je broj pop zvijezda jako mali u odnosu na broj wannabe pop zvijezda. jako jako mali. jako jako jako mali.

> kakva je uloga interneta u promociji muzike u hrvatskoj

svi glazbenici imaju myspace stranicu. neki imaju i svoju glazbu na last.fm-u. to je super.

> takodje, napisi mi tvoju kratku biografiju tj šta tačno radiš, jer ono što
> sam gledam na netu me bash zbunjuje

ovo je nešto ukratko na engleskom sa http://ki.ber.kom.uni.st :

“Nenad Romić (aka Marcell Mars, b. 1972), _free software advocate_, _cultural explorer_, _social instigator_…

Marcell is one of the founders of Multimedia Institute – mi2 and net.culture club mama in Zagreb. He initiated GNU GPL publishing label EGOBOO.bits, TamTam platform for on-line collaboration, NGODE software for NGOs financial management.

He initiated Skills sharing regular informal meetings of enthusiasts in mama + started Skills sharing’s satellites g33koskop and ‘The Fair of Mean Equipment’.

Marcell participated in collborative artistic projects like NRD Kit of NRD Van group of artists, gifoskop (interactive animation) together with Nikolina Pristas & Maja Marjancic, EditThisBanner (by Lina Kovacevic) and Flying Carpet (by Lala Rascic).

He was one of the organizers of summer camps “Otokultivator” on island Vis (together with URK/Mo=E8vara & EASA Croatia) and SummerSource (together with TacticalTech).

Marcell participated in curating or producing mi2 yearly exhibitions I’m still alive” (2001) i re:ConFreedom to creativity!” (2005) and in conceptual exhibition “System.hack()” (2006). He is a member of Creative Commons Team Croatia.”

ovdje je neki transkript o egoboobits labelu:
http://www.egoboobits.net/EnFrontPage

ovo su neki moji članci, intervjui na ovu i slične teme:
http://kiberkomunist.wordpress.com/2007/12/20/vratija-se-barba-u-ameriku/

http://www.egoboobits.net/MarcellMars_BooRefleksija
http://www.egoboobits.net/MarcellMars_EgoBooTxt
http://www.egoboobits.net/MarcellMars_ZastoGlazbaImaCijenu

http://2005.slobodastvaralastvu.net/
http://2005.slobodastvaralastvu.net/IzLozba
http://www.systemhack.org/SystemHackEng/SystemHackHr
http://www.systemhack.org/HakeriSeMoguSamoSlatkoNasmijati

http://www.gnupauk.org/FlossTxt008
http://2006.slobodastvaralastvu.net/
http://www.razmjenavjestina.org/MarcellMars/MarcellMarsTxtDanasnjiSvijetJeGeekovkiRaj
http://kiberkomunist.wordpress.com/2007/10/04/preprica-dosjetki/
http://kiberkomunist.wordpress.com/2007/10/02/narodnjaci-narodu/
http://kiberkomunist.wordpress.com/2007/09/19/intervju-u-glasu-istre-povodom-yaxwe-a/
http://www.picigin.net/logcells/#[[Intervju za kulturpunkt.hr]]
http://nrd.picigin.net/t_nrdkit/#[[NRD Van 4 04]]