Većina ljudi misli da je komentiranje po različitim blogovima, forumima i uopće diskutiranje na internetu beskorisno i besmisleno. Meni nema dražih od takvih aktivnosti. Takvo jedno beskorisno i besmisleno javljanje sam upravo poslao na http://kiberdzezva.blogspot.com/2008/05/ekonomija-kultura-11.html :
“u području pažnje i interpretacije sve što je uočljivo ima neku vrijednost… moguće je uspoređivati tako uočene cjeline prema procjeni njihovih vrijednosti… što su cjeline međusobno različitije to je proces usporedbe apstraktniji… nisam siguran da je produktivno svaku mogućnost apstraktnog uspoređivanja različitih uočenih cjelina nazvati ekonomijom…
mislim da bi neki minimum (za nazivanjemm čega ekonomskim) bio postojanje enginea koji relativno pouzdano i konzistentno mjeri vrijednost te ih izražava u nekim jedinicama (opći ekvivalent)…
tržište danas zahvaća određeni broj proizvoda i usluga i mjeri (u teoriji) njihovu vrijednost prema ponudi i potražnji…
neke uočene cjeline današnje tržište (kao engine) ne pokriva jer se one opiru algoritmu po kojem tržište mjeri… često su to stvari koje svoju proizvodnju zahvaljuju uronjenosti u neoskudne resurse.. to su npr. poklanjanje, posuđivanje, obavljanje različitih ‘usluga’ među ljubavnicima i prijateljima.. entuzijastična i strastvena proizvodnja u hobističkom i nabrijanom kontekstu poput wikipedije ili slobodnog softvera…
jalovi pokušaji da se sve vidi kroz ekonomsku prizmu idu iz nekoliko smjerova.. jedan je smjer isfrustriranog srednjeg sloja koji kroz takav diskurs traži opravdanje za svoje sebične i materijalističke ambicije.. tipiča izjava takvog buraza je: “buraz ti si naivan. sve se (danas) gleda kroz lovu. sve.” drugi smjer su aktivisti proizvodnje lokalnih valuta i ekonomije mikrofinancija. njihov problem je da u pokušaju da glorificiraju vrijednost lokalne (mikro)razmjene svode neoskudne resurse prijateljstva i ljubavi u loše izmjerene transakcije opsesivnih luđaka…
volio bih u budućnosti vidjeti konkurenciju među engineima u kojoj korisnici mogu birati (i platiti za to naravno) koji će im engine procjeniti eventualnu transakciju…enginei bi se međusobno razlikovali prema nivou apstrakcije koje upošljavaju pri procjenama, području ‘roba’ koju procjenjuju, algoritmima, brzini, performansama i naravno pitanju vlasništva nad programskim kodom, infrastrukturom i ulaznim podacima…. ‘user generated economy’ na mesh networking mrežnoj infrastrukturi, p2p mrežnom protokolu, distribuiranom procesiranju i pohrani podataka i naravno slobodnom softveru otvorenog koda algoritama koji se koriste.. e takvu ekonomiju bi volio vidjeti i u njoj razmjenjivati ;)”